Skup u Novom Sadu
,
održan 1. novembra 2025. godine povodom godišnjice nesreće na
železničkoj stanici kada je poginulo 16 ljudi, pojačao je postojeću
duboku političku krizu u Srbiji i zaoštrio tenzije između vlasti i
opozicije. Politička situacija nakon ovog događaja, praćena masovnim protestima, kreće se između
daljih zahteva opozicije za vanrednim izborima i sve snažnijeg odgovora
vlasti, uz spekulacije i tenzije koje ne isključuju mogućnost uvođenja
vanrednog stanja ili sličnih mera ukoliko eskalacija nasilja potraje. Izbori kao zahtev opozicije
Protesti
koji su započeli kao reakcija na tragediju u Novom Sadu (koja se
pripisuje korupciji i nemaru vlasti tokom obnove stanice) brzo su
prerasli u širi, nacionalni pokret sa zahtevima za korenitim
demokratskim reformama i prevremenim parlamentarnim izborima.
- Zahtevi za smenu vlasti: Opozicija i studenti predvođeni protestima vide vanredne izbore kao jedini legitiman način da se reši trenutna politička kriza i smeni dugogodišnja vlast Srpske napredne stranke (SNS).
- Podrška javnosti: Nedavne ankete pokazuju da značajan deo građana Srbije (skoro dve trećine) podržava ideju raspisivanja ranih izbora kao izlaza iz krize.
- Stav vlasti: Predsednik Aleksandar Vučić je ranije raspisivao vanredne izbore (poslednji su bili u decembru 2023.), ali je nedavno odbio pozive za nove, tvrdeći da su protesti deo zavere sa Zapada za destabilizaciju zemlje.
Mogućnost vanrednog stanja ili eskalacije
Vlast
je na proteste odgovorila pojačanom represijom, policijskom brutalnošću
i hapšenjima učesnika, što je dovelo do eskalacije tenzija i nasilnih
sukoba.
- Sukobi i represija: Bilo je incidenata sa suzavcem, šok bombama, i sukobima između demonstranata i policije, kao i pro-vladinih grupa.
- Retorika vlasti: Vlast je proteste opisala kao pokušaj "obojene revolucije" i "rušenja države", a bilo je i izjava funkcionera koji su incident u Novom Sadu nazvali "terorističkim aktom".
- Pretnje i upozorenja: Predsednik Vučić je, uoči skupa u Novom Sadu, zapretio masovnim hapšenjima ukoliko dođe do nasilja, a pominjanje vanrednog stanja (ili sličnih mera) provlači se kroz analize situacije kao mogući scenario ukoliko vlast proceni da ne može kontrolisati proteste redovnim sredstvima i ukoliko dođe do dalje eskalacije nasilja. Vanredno stanje je ranije korišćeno (npr. tokom pandemije COVID-19) za odlaganje izbora.
Ukratko,
situacija je vrlo nestabilna, a dalji razvoj događaja zavisi od
sposobnosti opozicije da održi masovnost i mirnoću protesta, te od
odluke vlasti da li će popustiti pod pritiskom i raspisati izbore ili
pribeći oštrijim merama kontrole

Нема коментара:
Постави коментар